Nakon objave Odredbe o novim crkvenim pristojbama u skladu s odlukom članova Biskupske konferencije BiH koje su stupile na snagu od 1. siječnja 2024.godine javni mediji i portali su primili ogroman broj anonimnih komentara u kojima najveći broj tih komentatora izražavaju svoje negodovanje, nezadovoljstvo, gunđanje, gađenje, prijezir, prijekor,neki čak i osudu takve Odredbe jer smatraju kako će ta Odredba o povećanju crkvenih pristojbi pogoršati ionako loše imovno pa čak i zdravstveno stanje najugroženijih slojeva hrvatskog pučanstva u BiH.
Zanimljivo je iz tih komentara iščitati kako su ti komentatori jako revni u osudama te Odredbe, te navode niz svojih razloga zašto su protiv iste, a poglavito su ogorčeni na naše duhovne pastire za koje drže kako su bahati, oholi, te kako žive na visokoj nozi i idu korak uz korak s najnovijim modnim i drugim trendovima.
Još je zanimljivije kako ti isti komentatori nisu u tolikoj mjeri revni kada treba osuditi nemoral, protukršćanske, protuprirodne, i sve druge nastranosti koje korak po korak zauzimaju primat u našem hrvatskom, komercijaliziranom, hedonističkom i rasipničkom društvu čiji su protagonisti upravo oni koji se bune zbog povećanja crkvenih pristojbi, a čija su još uvijek jedina i sigurna brana koja ne popušta pred tim nadolazećim zlom upravo oni koji se napadaju, a to su naši duhovni pastiri.
Ti napadači jako dobro znaju kako su i naše duhovne ovčice pored duhovne hrane kojom se okrjepljuju svakodnevno potrebiti i one druge hrane koja ulazi na usta, i ne samo te hrane već i hrane koja se toči u njihove automobile, hrane koju trebaju predati u naše pošte, Elektru, Porezne ispostave, hrane koja je neophodna za njihova tehnička pomagala u njihovim crkvenim uredima, hrane koju treba udijeliti potrebitima a takvih je svaki dan sve više, hrane koju od njih traže njihova bolesna braća i sestre a koju je jedino moguće nabaviti u ljekarnama, te svake druge hrane neophodne kako bi oni i dalje nastavili biti s nama, kao ona istinska brana i hrana protiv zla koje nas proždire poput ognjenog, ričućeg zmaja koji dolazi.
I sada su te naše duhovne ovčice razapete što su dobili povišenje crkvenih pristojbi koje se nisu mijenjale preko 25 godina, jer je koliko je meni poznato između ostalog misa za pokojnika bila oduvijek 20 KM a sada je 30 KM i tu se stvara neviđeni problem u glavama tih kojima je to puno, a nije im puno dati za jednu štrucu 2,50 KM a do jučer je bila nekih 0,70 KM do 1,00 KM, a da ne navodimo cijenu 1 l. goriva, ulja, ispijanje njihove svakodnevne kavice, u lokalnim bircuzima u kojima ostavljaju zadnje KM na bingo i kladionicu, pretvaranje rođendana, krizmi i pričesti njihove djece u svadbe, dok se za oblačenje njihovih boljih polovica dižu krediti, cijena ma bilo čega koje su podivljale ima par godina dok su te iste mise za pokojnika i ostale crkvene pristojbe preko 20 i nešto godina bile iste.
Iz svega proizlazi kako inflacija i svekoliki troškovi života naše duhovne ovčice zaobilaze dok sve drugo ima pravo rasti i na te činjenice će svi oni koji ih napadaju šutjeti a ovamo zasigurno neće,već će ih osuditi i pozivati na iznimnu skromnost. Skromnost ispod skromnosti.
Možda bi se naše duhovne ovčice u 21. stoljeću trebale vratiti u vrijeme Isusa Krista kada je s magarcem ulazio u Jeruzalem i propovijedao Božju riječ, te i oni nabaviti magarce, i na njemu obilaziti naše stare, bolesne i umiruće, blagoslivljati nam kuće, a ako se taj magarac „pokvari“ili pak umori, ili ako pak neki od naših duhovnih pastira završi na tlu umoran i znojan bez daha, trebao bi nekoga zovnuti da mi pomogne, ali čim ako mu je mobitel isključen jer ga nije platio jer nije imao čim.
Možda bi on pak trebao čekati dobrog Samaritanca koji će naići i pobrinuti se za njega, i možda će taj Samaritanac upravo negdje u brdima Ljubotića, Rujna, Crnih Lokava, Izbična, Rakitna, Blidinja, ili pak Cerovih dolaca iznad Posušja biti upravo onaj koji se protivi povećanju njihovih crkvenih pristojbi.
Možda će taj dobri Samaritanac izići iz svog najnovijeg džipa BMX i pobrinuti se za njega, te tek tada vidjeti ,shvatiti i prihvatiti kako je i svećenik običan čovjek kojemu nije potrebit najnoviji džip BMX, pun novčanik kreditnih kartica, zlatni lančić kao prst debeo na vratu već samo obično vozilo, može i najobičniji peugeot ili renault ,registriran i mobitel na pretplatu u džepu, zlu ne trebalo kako bi spasio još neku dušu od prokletstva u koje sami svjesni te činjenice upadamo a ne odupiremo joj se.
Kako bi očistio naše kuće barem jedanput godišnje od prljavštine koja se nataložila u našim zidovima i oko nje same od silnih psovki i nemorala koji su naše kuće obuhvatili svojim zloćudnim kandžama koje će udijeljeni blagoslov našeg duhovnog pastira slomiti u trenu jednim dahom, jednom skromnom, nježnom i kratkom molitvom u zajedništvu s ukućanima te kuće. Čak i s pojedincem koji čuva to ognjište sam.
Naš duhovni pastir koji nam je potrebitiji nego suho zlato koje moramo kao takvo i čuvati i paziti od lopova da nam ga ne ukradu, a kako ćemo ga čuvati ako ga želimo baciti u blato i gaziti po njemu.
A što se tiče povećanja navedenih crkvenih pristojbi koje će vrijediti od 01.siječnja 2024.godine za sve nas kao poučak neka bude prispodoba koju je Isus rekao svojim učenicima a koje su zapisane u Evanđelju po Mateju.
Riječ Gospodnja
U ono vrijeme reče Isus svojim učenicima: “Nitko ne može služiti dvojici gospodara. Ili će jednoga mrziti, a drugoga ljubiti; ili će uz jednoga prianjati, a drugoga prezirati. Ne možete služiti Bogu i bogatstvu. Zato vam kažem: Ne budite zabrinuti za život svoj: što ćete jesti, što ćete piti; ni za tijelo svoje: u što ćete se obući. Zar život nije vredniji od jela i tijelo od odijela? Pogledajte ptice nebeske! Ne siju, ne žanju niti sabiru u žitnice, pa ipak ih hrani vaš nebeski Otac. Zar niste vi vredniji od njih?
A tko od vas zabrinutošću može svome stasu dodati jedan lakat? I za odijelo što ste zabrinuti? Promotrite poljske ljiljane, kako rastu! Ne muče se niti predu. A kažem vam: ni Salomon se u svoj svojoj slavi ne zaodjenu kao jedan od njih. Pa ako travu poljsku, koja danas jest a sutra se u peć baca, Bog tako odijeva, neće li još više vas, malovjerni? Nemojte, dakle, zabrinuto govoriti: ‘Što ćemo jesti?’ ili: ‘Što ćemo piti?’ ili: ‘U što ćemo se obući?’ Ta sve to pogani ištu. Zna Otac vaš nebeski da vam je sve to potrebno.
Tražite stoga najprije Kraljevstvo i pravednost njegovu, a sve će vam se ostalo dodati. Ne budite, dakle, zabrinuti za sutra. Sutra će se samo brinuti za se. Dosta je svakom danu zla njegova
(Mt 6,24-34).
Vlado Marušić,Braniteljski portal.ba