Novi zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji već je dulje vrijeme tema žustrijih rasprava na Vladinim međuresornim koordinacijama.
Nakon svakog sastanka nacrt Zakona o braniteljima dobiva novu verziju, a u ovome trenutku nitko ne može reći koja će biti konačna i koliko će opteretiti proračun.
Jutarnji list u posjedu je nacrta zakonskog prijedloga izrađenog prije mjesec dana koji bi prema nekim procjenama koštao dodatnih 2 do 4 milijardi kuna, jer bi sva prava koja ostvaruju branitelji (od mirovina, invalidnina, stambenog zbrinjavanja, vozila, prava na opskrbnine, ortopedska pomagala…) primijenila i na cijeli HVO. Status branitelja Domovinskog rata priznao bi se pripadnicima HVO-a koji su branili suverenitet BiH.
Posrijedi je novi članak 4. Zakona o braniteljima koji kaže: “Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je i državljanin RH, koji je kao pripadnik oružanih postrojbi HVO-a sudjelovao u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, odnosno suvereniteta RH i BiH”. I u idućem stavku se kaže da navedena kategorija branitelja i članovi njihovih obitelji ostvaruju prava prema Ugovoru između Hrvatske i BiH o suradnji na području prava stradalnika rata u BiH koji su bili pripadnici HVO-a i članova njihovih obitelji prema Zakonu o braniteljima.
Bivša ministrica branitelja i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, koja je potpisala spomenuti ugovor, kaže da citirani članak 4. nacrta Zakona o braniteljima znači redefiniciju pojma hrvatskog branitelja. Spornim vidi definiranje takvog statusa za pripadnike HVO-a koji su branili suverenitet BiH.
– Takva formulacija može voditi u zahtjeve novih ljudi da se izjednače u pravima s braniteljima koji su bili pripadnici HV-a – kaže Kosor. Na pitanje koja prava pripadnicima HVO-a jamči sporazum koji imamo s BiH, odgovara kako je taj sporazum nastao kada su se u BiH bitno smanjila prava braniteljima koji su bili pripadnici HVO-a, pa se Hrvatska obavezala invalidima i obiteljima poginulih nadomjestiti razliku u primanjima koja dobivaju u BiH u odnosu na ona koja ostvaruju hrvatski ratni vojni invalidi i članovi obitelji poginulih branitelja.
– Ostane li ovakva zakonska formulacija, pripadnici HVO-a bi mogli tražiti da se njihov status u potpunosti izjednači sa statusom koje imaju branitelji iz HV-a, a time se može otvoriti ogroman prostor za nove zahtjeve i potpuno novu viziju proračuna za branitelje – upozorava bivša ministrica branitelja, prenosi SD.
Dodatno proširenje
No, osim na pripadnike HVO-a koji su se borili za suverenitet BiH, status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa svim pravima koja iz njega proizlaze priznao bi se i pripadnicima naoružanih odreda Narodne zaštite koji su bili angažirani kao pripadnici borbenog sektora.
Koliko bi se novih korisnika braniteljskih privilegija regrutiralo iz Narodne zaštite, teško je i prognozirati, ali to bi sigurno bila još dodatna izdavanja.
– Prema Ugovoru između Hrvatske i BiH o suradnji na području prava stradalnika rata u BiH koji su bili pripadnici HVO-a i članova njihovih obitelji, mi već sada u BiH šaljemo između 300 i 400 milijuna kuna, a pored toga na našem proračunu imamo oko 7000 pripadnika HVO-a koji nikada nisu bili u Hrvatskoj. Riječ je o postrojbama Ljube Ćesića Rojsa – kaže nam jedan od bivših dužnosnika koji se bavio ovom problematikom te tvrdi da hrvatski proračun naprosto ne može izdržati ovakva opterećenja.
Pitanje PTSP-a
Ministar branitelja Tomo Medved na pitanja o proširenju statusa branitelja Domovinskog rata odgovara kako se prijedlog novog Zakona o braniteljima usklađuje svaki dan.
– Traže se rješenja, a dok se sve ne dogovori i uskladi ne možemo izlaziti s pojedinostima – kaže ministar Medved i navodi da je tekst koji smo dobili “tek jedna od radnih inačica”. Sada mu je, ističe, najvažnije da sa 150 milijuna kuna, koliko je više predviđeno u proračunu za branitelje, pokrije sve potrebe branitelja za zdravstvenom skrbi, stambenim zbrinjavanjem te da im se vrate opskrbnine koje su u mandatu SDP-ove Vlade bile prebačene u socijalu.
Kao bivša ministrica branitelja Jadranka Kosor upozorava na to da treba biti oprezan s definiranjem novih prava. Posebno upozorava na mogućnost da se 20 godina od završetka rata ponovno otvaraju rokovi za priznavanje invaliditeta na temelju PTSP-a. To bi, kaže, moglo dovesti do većeg broja novih ratnih vojnih invalida i poreznim obveznicima bi se moralo reći koliko će ih to koštati.
– Kao ministrica branitelja najveće sam kritike trpjela radi produljenja roka za utvrđivanje invaliditeta i priznavanje invalidnosti na temelju PTSP-a. Otvarati to opet dva desetljeća od završetka rata izazvat će nove polemike, prijepore među samim braniteljima, a moguće su i druge neželjene pojave kao što je stvaranje novog odiuma prema braniteljima – upozorava Kosor.
Brkić glavne stavke budućeg Zakona najavio na Facebooku nakon posjeta Sarajevu
Zadatke ove Vlade u odnosu prema Hrvatima u BiH još je 29. listopada, nakon posjeta premijera Andreja Plenkovića Sarajevu, objavio zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Sabora Milijan Brkić na svome Facebook profilu.
“Dolaskom nove Vlade napokon se u prioritete stavlja zalaganje svih nadležnih i odgovornih, što nam je ustavna obveza, te iznad svega i prioritet, pomoći zaštititi naš narod i uvijek pomoći našoj prijateljskoj državi – Bosni i Hercegovini! Hrvatska kao članica EU to može i svojim djelima će jasno pokazati koliko nam je stalo. Svojim djelima zaustavit ćemo nejasna ponašanja i odnose nekih prijašnjih hrvatskih vlada prema Hrvatima u BiH. Neke su ih ignorirale, pa čak i nedopustivo dijelile!” napisao je Brkić i naveo popis.
To su zalaganja za:
– aktivnu potporu cjelovitoj BiH na njenom putu ka euroatlantskim integracijama, ustavne promjene,
– izmjenu izbornog zakona
– rješavanje apelacije na Ustavnom sudu koju je pokrenuo Božo Ljubić,
– aktualiziranje u Hrvatskom saboru svih problema s kojima se suočava naš narod i zatražiti suglasje u borbi za ostvarenje institucionalne jednakopravnosti,
– promjenu stereotipa da su BiH Hrvati teret i problem Hrvatskoj,
– da Hrvatska radiotelevizija razbije medijsku blokadu, a time BiH Hrvatima bude prozor u svijet,
– otvaranje hrvatskog kanala 4. za naše iseljeništvo, Hrvate kao nacionalnu manjinu, a posebno za programske sadržaje Hrvata u BiH,
– poticanje razvoja gospodarstva i zapošljavanja s ciljem zadržavanja Hrvata na teritoriju BiH,
– rješavanje statusa i problematike pripadnika HVO-a,
– potpora i pomoć šestorki iz BiH u Haagu…