Početkom mjeseca navršila su se tri desetljeća od agresije Armije BiH na Fojnicu i progona preko 80 posto hrvatskog stanovništva iz ove srednjobosanske općine koja je imala status zaštićene sanitetske zone.

Fojnica je jedan od brojnih primjera u kojima je bošnjačka Armija R BiH uz kršenje potpisanih sporazuma, dojučerašnjim hrvatskim saveznicima doslovno zabila “nož u leđa”.

Neuspjeli pokušaji Hrvata da spriječe sukob sa Armijom BiH
Dok je HVO gradio “Put spasa” za sve, muslimansko vodstvo predvođeno Hasanom Čengićem u Visokom grade aerodrom za potrebe dolaska araspkih dobrovoljaca, budućih pripadnika postrojbi El Mudžahid koji su počinili stravične zločine u središnjoj Bosni, ali i dopremanje oružja kojim će i oni koji su im gradili Put spasa biti napadnuti i protjerani sa svojih ognjišta.

Prvi ozbiljniji incident dogodio se 3. svibnja 1993. kada su muslimani su oskvrnuli spomen- križ na planini Zec.

Već 16. svibnja, Na putu Spasa ubijeno je troje Hrvata: Dobroslav Bošnjak, dragovoljac koji je u rodni kraj došao iz Kanade kako bi se uključio u obranu, Snježana Zelenika, rođena Oroz i Zdravko Penezić koji je u vrijeme stradavanja imao 17 godina. Iz zasjede su ih napali pripadnici Armije BiH, a njihova tijela nikad nisu pronađena. Put spasa kojeg su gradili Hrvati i njihove vojne postrojbe, troje Fojničkih Hrvata odveo je u smrt te njime više nije bilo sigurno prometovati.

Namjere da Fojnicu zaobiđu sukobi Armije R BiH i HVO-a ogledale su se i u činjenici da je u ovoj općini formirala Ratna bolnica za liječenje svih ranjenika iz okruženja.

Liječili i bošnjačke vojnike
Prvi zbrinuti ranjenik bio je Mujo Bulut. Osnivanje Rane bolnice bila je povod da se Fojnicu, uz posredovanje međunarodnih predstavnika, proglasi zaštićenom sanitetskom zonom. U ime Armije BiH Sporazum o Fojnici kao zaštićenoj sanitetskoj zoni potpisuje Nihad Kamenjaš, u ime HVO-a Branko Stanić Krepo te u ime međunarodnih mirovnih snaga Philippe Morillon, zapovjednik UNPROFOR-a u BiH. Potpisivanju sporazuma o sanitetskoj zoni Fojnica, kao i svih ranijih sporazuma, nazočili su i fra Nikica Miličević, nekoliko mjeseci poslije ubijeni gvardijan Franjevačkog samostana u Fojnici kao i Ramiz efendija Pašić, u to vrijeme glavni imam u Fojnici.

Armija BiH nakon dva dana prekršila sporazum
Sporazum koji je Fojnici jamčio zaštitu od ratnih djelovanja, i kojim je Fojnica potvrdila status zone za pomoć i zbrinjavanje svih ranjenika, potpisan je 30. lipnja 1993. godine, a Armija R BiH prekršila ga je dva dana poslije, 02. srpnja kada počinje s agresijom na Fojnicu, progonom fojničkih Hrvata i sustavnom pljačkom njihove imovine. U napadima na Fojnicu sudjeluju pripadnici sedam Brigada iz četiri Korpusa Armije BiH; dijelovi Prvog korpusa Armije R BiH sa sjedištem u Sarajevu, Trećeg korpusa iz Zenice, Sedmog korpusa sa sjedištem u Travniku te Osmog iz pravca Konjica, uključujući i jedinice posebnih namjena Crne labudove, Laste, Ševe i Džamijske golubove.

Pad Fojnice događa se u vremenu od od 02. do 17. srpnja 1993. godine i u tom je razdoblju iz Fojnice u kojoj je prema popisu stanovništva iz 1991. godine živjelo oko 6,5 tisuća Hrvata, njih više od 80 posto je protjerano. Ostali su samo franjevci, stari i nemoćni. U Fojnici su tijekom rata stradala 102 hrvatska vojnika i civila, podatci su Udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Među njima su i gvardijan i vikar Franjevačkog samostana fra Nikica Miličević i fra Leon Migić koji su ubijeni 13. studenog 1993. godine.

Autor:Dnevno.hr/S.V.Utorak, 04. srpnja 2023.