(COMBO) This combination of pictures created on February 12, 2025 shows (L-R) US President Donald Trump on February 10, 2025, in Washington, DC and Ukraine's President Volodymyr Zelensky in Warsaw, Poland on January 15, 2025. Ukrainian President Volodymyr Zelensky held a telephone call with Donald Trump on February 12, 2025, the presidency in Kyiv said, shortly after the US president said he spoke with Russian President Vladimir Putin. The Ukrainian presidency told reporters that the call lasted approximately one hour. Trump had earlier said he would call Zelensky after speaking with Putin.,Image: 962862898, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: ANDREW CABALLERO-REYNOLDS / AFP / Profimedia

Donald Trump nije državnik u klasičnom smislu te riječi. On nije vizionar koji pred sobom vidi slobodan svijet utemeljen na pravdi, suradnji i ljudskom dostojanstvu. On je prije svega i iznad svega biznismen, čovjek koji svijet promatra kroz prizmu profita, oportuniteta i osobnog interesa. I to biznismen sirovog instinkta, trgovac koji i tragediju vidi kao priliku, a tuđu patnju kao prostor za vlastiti profit.

Ta je činjenica srž njegove političke logike, njegovog javnog djelovanja i njegovih stavova prema globalnim krizama uključujući i rat u Ukrajini, jer on kao takav iz svoje kože ne može a i ne želi izaći.

U njegovu svijetu, Ukrajina nije simbol slobode koja se bori protiv agresora, već teren preko kojeg se može ugovoriti bolja cijena, oslabiti protivnika, ili dogovoriti „deal“ s onima koji su tu slobodu gazili tenkovima. Dok narod Ukrajine podnosi nezamislive žrtve , razorene domove, poginulu djecu, protjerane obitelji , Trump kalkulira kako od svega toga izvući korist za sebe ili za Ameriku, shvaćenu isključivo kao njegov privatni projekt.

Stoga njegov poklič koji su koristili praktično svi Američki predsjednici:“God bless Amerika“(Bog blagoslovio Ameriku) zvuči nekako isprazno, bešćutno i licemjerno dok Ukrajina krvari očekujući pomoć onoga tko izgovara tu rečenicu.

Za Trumpa, svijet nije prostor univerzalnih vrijednosti, moralnih načela ili savezništava temeljenih na pravu i pravdi. Svijet je tržište. Sve ima cijenu, sve je roba čak i ljudska patnja. U njegovoj računici, Ukrajina nije žrtva agresije, već prilika za trgovinu, za pogađanje, za “deal”. Njemu rat ne predstavlja tragediju naroda, već alat za ponovno postavljanje globalnih odnosa u kojima će Amerika, naravno, „pobijediti“ ali prema njegovim kriterijima: uz što manji trošak i što veću financijsku dobit.

A Amerikanci ko Amerikanci opijeni slatkorječivim obećanjima daju aplauz onima tko ih više obmane svojom slatkorječivošću a Trump je zorni prikaz čovjeka koji jako vješto manipulira Amerikancima.

Trumpovi istupi sugeriraju da bi on s Rusijom „pregovarao“ mir unutar 24 sata. Kada Trump govori o ratu u Ukrajini, to ne čini iz suosjećanja, ni iz svijesti o ulozi slobodnog svijeta u obrani prava slabijeg, već iz računa: koliko košta, tko plaća, i što se meni nudi zauzvrat No, iza te izjave o „24 sata“ne stoji diplomatski genij, već mentalitet čovjeka koji vjeruje da se sve može riješiti kao kupoprodajni ugovor bez dubinske spoznaje povijesti, žrtve ili geopolitike. Ono što zabrinjava nije sama želja za mirom, već potpuni izostanak empatije prema žrtvi i nerazumijevanje prirode agresora.

Bez obzira na izjave o „24“sata u kojima bi on završio rat Ukrajine i Rusije čak se i on morao distancirati od tih izjava jer je preočito kako Putin cijeli svijet pa i njega vuče za nos svo vrijeme i jedini odgovor Putinu je njega povući za nos a to Trump može, a hoće li veliko je pitanje.

Na žrtvi Ukrajine Trump gleda kako bi Amerika mogla zaraditi a manje trošiti na pomoć, više naplaćivati svoju „zaštitu“, možda ucijeniti saveznike, ili kako je i sam znao reći prisiliti europske zemlje da „plate više“. U njegovoj logici, sve mora imati cjenik: i sloboda, i otpor, i krv.

Takav pristup nije nova pojava. Trump je uvijek vjerovao kako se sve može monetizirati : istina, moć, sigurnost, pa i čast. No Ukrajina nije Wall Street. Ovdje se ne trguje dionicama, već životima. Ovdje nije riječ o profitu, već o opstanku naroda.

U vremenu kada sloboda plaća krvavu cijenu, svijet treba ljude od vizije, časti i hrabrosti. Trump nije takav čovjek. Njegov svijet nema mjesta za žrtvu, osim ako se na njoj ne može zaraditi. A to je, u svojoj srži, najopasniji oblik sebičnosti , onaj koji nosi odijelo pragmatičnog lidera, a zapravo skriva srce trgovca bez duše.

Trumpov pogled na Ukrajinu nije izoliran slučaj. To je refleks šireg obrasca u kojem on koristi krize za jačanje vlastite pozicije. Njegov politički narativ ne traži pravdu, već koristi strah, nesigurnost i polarizaciju kao poluge utjecaja. Kad govori o Ukrajini, ne govori o ljudima, gradovima, kulturi, identitetu već o „gubicima“, „uplatama“ i „dogovorima“. Ne traži istinu, već priliku.

Na veliku žalost hrvatskog naroda pogled kojim Trump promatra Ukrajinu ima i hrvatski predsjednik Zoran Milanović i ne samo on, već svi oni koji nisu sudjelovali u Domovinskom ratu u RH te ne znaju cijeniti žrtvu naroda koji brani svoje.

U konačnici, takav pristup Trumpa i njegovih istomišljenika nije samo hladan već je i opasan. Jer kada svijet vodi netko tko žrtvu promatra kao brojku u excel tablici, tada se brišu granice između dobra i zla. A bez te granice, svijet više nije civiliziran, on postaje pijaca moći u kojoj pobjeđuje najbešćutniji.

Zato je važno podsjećati da politika nije samo menadžment interesa. Politika je ili bi trebala biti služenje višim vrijednostima. Sloboda, pravda i solidarnost nisu roba. A narod koji krvari za svoju slobodu nije moneta za potkusurivanje.

Vlado Marušić/Braniteljski portal.ba