Piše: Josip Milić

Nakon prepunih športskih dvorana prošlu subotu i nedjelju na Širokom brijegu, i najave velikog koncerta u Mostaru, političari iz BiH sve otvorenije traže zabranu ulaska ovog hrvatskog pjevača u BiH.
Među najgorljivijima je gradonačelnik Banjaluke Stanivuković koji kaže da Thompsona treba najprije novčano kazniti, a potom mu zabraniti ulazak u BiH. Onaj koji je nedavno držao nacionalističke govore po ” Srpskoj Krajini” naglasio je kako takvi događaji ne bi smjeli proći bez reakcije nadležnih institucija. Izrazio je očekivanje da se ispita odgovornost organizatora i izvođača.

Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH je na rekla da je “zgrožena ustaškom ikonografijom, pokličima i simbolima zločinačke Nezavisne Države Hrvatske” koje su, po njenim riječima, obilježile događaj te da takvo veličanje mračne ideologije predstavlja opasan pokušaj historijskog revizionizma i duboku uvredu za sve žrtve, posebno srpski narod koji je, prema njezinim riječima, pretrpio stradanja i genocid tokom Drugog svjetskog rata. Ona je pozvala nadležne institucije da utvrde odgovornost za te scene i spriječe njihove ponovne pojave u BiH.

SDP BiH je podržao podnošenje prijava Tužiteljstvu BiH zbog “ustaških pozdrava i potencijalnog izazivanja mržnje na koncertu”.
Džemal Smajić, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, izjavio je da je koncert „još jedan pokazatelj da se na prostoru BiH javno veličaju simboli i ideologije fašističkog režima NDH“ i da takvi događaji šalju pogrešne poruke u društvu.
Svakako se valja prisjetiti da su se inačice Čavoglava tijekom rata vrtile na radio-postajama po Sarajevu, Bihaću, Zenici… Tada Bošnjacima ni Thompson, ni starohrvatski poklič nisu smetali. Jasno je kako je ovo pitanje preraslo jednog pjevača te pokazuje odnos prema identitetu, ratu i hrvatskom narodu u BiH.

Zabrana pjevaču ili poruka narodu?

“Slučaj Thompson” najbolje pokazuje svu kompleksnost bh. društva. On je za jedne kontroverzan i nepoželjan, a za druge simbol otpora, Domovinskog rata i vremena kada se branila kuća, obitelj i narod. Za jedne pjeva o ljubavi, za druge je najveći širitelj mržnje. U Hercegovini, kao i diljem hrvatskih krajeva, njegove pjesme nisu tek glazba, one su dio kolektivnog pamćenja.

Dvostruki kriteriji

U BiH je veličanje Jugoslavije, komunizma i partizanskih, pa i četničkih zločina i manifestacija najnormalnije. Njima se ne prijeti zabranama, ni kažnjavanjima. Njihovi nastupi ne izazivaju dramatične političke reakcije. Ali kada pjevač koji pjeva o hrvatskim braniteljima i vjeri dođe u hercegovački grad, tada nastaje problem. Je li problem u pjesmama ili u tome što okupljaju desetke tisuća ljudi pod hrvatskim barjakom, što budi nadu u bolje sutra običnom Hrvatu u vremenu općeg sivila i beznađa?
Inicijativa o zabrani se doživljava kao još jedan signal da je hrvatski identitet poželjan samo kada je tih, nevidljiv i sramežljiv.
Sve to unatoč ogromnoj žrtvi u ratu 90-ih. Zabraniti ulazak u zemlju jednom pjevaču mnogi će shvatiti kao poruku da se i njihova emocija, njihova povijest i njihova istina žele gurnuti na marginu. Jer pitanje nije voli li netko Thompsonovu glazbu. Pitanje je hoće li se Hrvatima u BiH priznati pravo na vlastiti kulturni i nacionalni izraz bez stalnog političkog tutorstva. Osobito u vremena kad se Hrvatima u BiH grubo krše temeljna ljudska prava biranja svojih političkih predstavnika. Ostaje nam za vidjeti hoće li se koncert u Mostaru dogoditi ili će biti zabranjen?

Braniteljski.info