Nakon što je Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu 25. juna 2025. poništilo prethodnu odluku u predmetu Kovačević protiv Bosne i Hercegovine i utvrdilo da Slaven Kovačević nije bio žrtva povrede ljudskih prava digla se sva „ kuka i motika“ od strane svih muslimansko-bošnjačkih stranaka, medija u njihovim rukama, njihove“intelektualne kreme“i cjelokupne javnosti koji se ne mogu pomiriti s time, dok sve hrvatske vodeće pa i oporbene političke stranke, kao i vodeća stranka u RS SNSD koju predvodi njihov predsjednik Milorad Dodik slave ovu odluku jer ona u suštini predstavlja ozbiljan udarac svima onima koji zagovaraju koncept stvaranja građanske države BiH, premda oni od te nakane neće nikada odustati, a odustat će onog trena kada se ova nakarada od države podijeli ne 3/tri djela sukladno popisu pučanstva na dan 31.12.1991.godine, a dotle zacijelo neće.

Ipak sve u svemu „namugali“su se na račun hrvatskog naroda u BiH bezbroj pogodnosti a poglavito u biranju nelegitimnog i nelegalnog člana Predsjedništva BiH Željka(Sejde)Komšića u 4/četiri navrata, da ne spominjemo delegiranje njihovih prebjega u redove hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH, koji su se za potrebe muslimansko-bošnjačkog naroda izjasnili kao Hrvati premda klanjaju cijeli život i nemaju ama baš nikakve sveze s Hrvatima niti će je ikada imati.

Ovdje ćemo u nastavku navesti ključne razloge zašto je odbijena apelacija Slavena Kovačevića na sudu u Strasbourgu.

Evo ključnih razloga:

✅ Zašto je apelacija odbijena

Nema statusa žrtve

Sud je presudio da Kovačević ne uživa status žrtve u ovom slučaju. Utvrdili su da je aplikant “zloupotrijebio aplikaciju”, odnosno unio netočne priče i nije iscrpio sve dostupne pravne lijekove unutar BiH

Izmijenjena etnička pripadnost

BiH je tvrdila da se Kovačević ranije izjašnjavao kao Hrvat (prema podacima općine Sarajevo iz perioda 2012–2016), a kasnije se prijavio kao „Ostali“. Sud je to ocijenio relevantnim i smatra da je potencijalno doveo Sud u zabludu

Propusti u tužbi i nesuglasnost s domaćim pravom

Sud je kritizirao to što Kovačević nije ranije pošao putem domaćih sudova – primjerice, Ustavnog suda BiH – već je prije toga direktno podnio apelaciju u Strazburg. Vijeće je to vidjelo kao nedovoljno iskorištavanje pravnih mogućnosti u BiH

📘 Kontekst i tijek slučaja

Prvostpanjskom presudom u kolovozu 2023. Sud je presudio da je BiH prekršila član 1 Protokola 12 zbog etno-teritorijalne diskriminacije u svezi sa pravom glasa za članove Predsjedništva i Dom naroda.

Komšićev savjetnik, Kovačević, tvrdio je da zbog toga nije mogao glasovati za predstavnike prema svom izboru – posebno one iz reda ostalih.
Međutim, nakon žalbe Bosne i Hercegovine i iznošenja argumenata, uključujući i pismo visokog predstavnika Christiana Schmidta i izdvojeno mišljenje austrijske sudije Gabriele Kucsko-Stadlmayer, Veliko vijeće je odlučilo poništiti prvostupanjsku presudu.

Skriveni utjecaji:

Visoki predstojnik Schmidt iznio je pismo Sudu, tvrdeći da bi prvostupanjska presuda mogla destabilizirati temelje BiH, iako je po pravilima treća strana smjela govoriti samo o proceduri, ne o bitnim činjenicama Sudija Kucsko-Stadlmayer u izdvojenom mišljenju naglasila je nesrazmjernost prvostepanjske odluke sa jasnijim okolnostima u slučaju.

Zaključak

Apelacija je poništena jer je Veliko vijeće Evropskog suda zaključilo:

Kovačević nije dokazao da je stvarno žrtva povrede prava.
Sudske činjenice (etnička pripadnost, iscrpljenost domaćih pravnih sredstava) bile su neadekvatne i neusklađene.
Nisu ispunjeni potrebni uvjeti za priznavanje povrede Konvencije.

Razumno i opravdano tumačenje Velikog vijeća Europskog suda

Unatoč razumnom i opravdanom tumačenju Velikog vijeća Europskog suda navedeni „probosanski elementi“se s tom odlukom ne mire i pokušavaju pronaći krivca za neuspjeh te Apelacije, te su im sada krivi Visoki predstavnik, Plenković, Milanović, izdajnici u tom sudu,Sveta Katolička i Apostolska crkva u Hrvata, pa čak i Marko Perković Thompson koji će 05.srpnja 2025.godine održati veličanstveni koncert na zagrebačkom Hipodromu.

Famozna „probosanska trojka“ čak krivi stranku DF i Željka Komšića za neuspjeh jer su traljavo napisali tu apelaciju, čime su osramotili sve one koji su vjerovali u uspjeh te apelacije, odnosno uspjeh u stvaranju te njihove „građanske imaginarne države BiH.“

No, jedno je kristalno jasno:

Sve te probosanske stranke i njihova javnost se ne mogu pomiriti s činjenicom kojom će Hrvati moći sami birati svoje političke predstavnike a poglavito svog člana Predsjedništva BiH.

Netko će neupućen reći pa to mjesto ionako nije značajno u ukupnom odlučivanju o sudbini hrvatskog naroda pa ćemo te naivčine sada pokušati razuvjeriti navodeći im proceduru imenovanja ambasadora i generalnih konzula u Predsjedništvu BiH i koga je sve taj veleizdajnik, štetočina, parazit persona non grata, Komšić u svom zadnjem mandatu predložio ispred hrvatske kvote u Predsjedništvu BiH za mjesta ambasadora i generalnih konzula, dok podatke o pomoćnom osoblju nemamo a i njih je znatan broj.

Približna raspodjela (neformalna)ambasadora i Generalnih konzula BiH ispred Predsjedništva BiH:

U diplomatsko-konzularnoj mreži BiH (koja uključuje oko 50-ak ambasada i konzularnih predstavništava) uobičajena praksa je da se:

1/3 pozicija dodjeljuje Hrvatima,
1/3 Bošnjacima,
1/3 Srbima.

Ovo uključuje ambasadorska mjesta i generalne konzule, a ne nužno tehničko osoblje u ambasadama.

Ambasadori (predloženi od Željka Komšića)

Sven Alkalaj – ambasador BiH u SAD
Dario Novalić – ambasador u Sloveniji
Vanja Filipović – šef misije BiH pri NATO-u (prethodno ambasador u Velikoj Britaniji)
Slavko Matanović – ambasador u Jordanu
Danka Savić – šefica misije BiH pri međunarodnim organizacijama u Austriji (prethodno ambasador u Španjolskoj)
Mato Zeko – ambasador u Japanu
Martina Mlinarević – ponovo ambasadorica u Češkoj (tj. drugi mandat)
Branimir Jukić – ambasador u Crnoj Gori

Generalni konzuli i počasni konzuli

Dragan Mihanljević (ili Mihaljević) – generalni konzul u Istanbulu, Turska (mart 2023.)
Počasni konzuli:
Sead Novkinić – počasni konzul u Salzburgu (otvoren mart 2024.)
Altumbabić – počasni konzul BiH u Brnu (Češka Republika), imenovan i svečano otvoren konzulat 31. oktobra 2024.
Davul Ljuhar – počasni konzul BiH za Beč i Donju Austriju, imenovan i svečano otvoren konzulat 29. oktobra 2020.

Nakon čitanja ovih imena koja je predložio nelegalni i nelegitimni član Predsjedništva ispred hrvatskog naroda zadnji put 2023., a o mu je već četvrti put kako potkrada Hrvate, valjda će svakome postati i ostati jasno zašto je pozicija hrvatskog naroda na inozemnom planu toliko loša, minorna i beznačajna u odlukama na njihovu štetu u što smo se svi uvjerili tisuće puta do sada.

          No, kako ne bismo za takvo stanje krivili samo veleizdajnika i parazita  Komšića ovdje smo dužni navesti i stranku HDZ BiH i njenog“doživotnog“Predsjednika i doboročinitelje dr.Dragana Čovića koji su imali i još uvijek imaju mehanizme po cijenu života tu diskriminaciju i pljačku hrvatskog naroda riješiti za jedan dan, no oni to ne čine.

            Sada se postavlja ključno pitanje zašto to nisu učinili do sada, zašto to ne čine i ne učine sada?

            Vlado Marušić/Braniteljski portal.ba