Piše:Vlado Marušić
Svi važniji domaći i inozemni mediji su objavili kako su SAD pokrenule velike zračne i vojne udare na više ciljeva u Venezueli, uključujući oko glavnog grada Caracas. Došlo je do eksplozija i prekida električne energije na dijelu teritorija.
Američki predsjednik Donald Trump objavio je da su američke snage, Delta force, prema njegovim riječima “uhvatile” venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura i njegovu suprugu i odvezle ih iz zemlje.
Prema izjavama američkog predsjednika Maduro je već u Sjedinjenim Državavama i tamo ga planiraju procesuirati po optužbama za narkotrafiking, terorizam i druge kaznene prijave koje su na snazi u SAD-u godinama.
Maduro i Venecuelanska vlada su negirali bilo kakve sveze s tim optužbama, dok su vojne udare odbacili kao neprijateljsku invaziju i zahtijevaju međunarodnu reakciju na njih.
Stoga ćemo se ovdje osvrnuti na nekoliko pitanja sukladno međunarodnom pravu a ona su slijedeća:
Je li to “otmica”? Kako ga SAD uopće mogu uhititi?
SAD ne može “prekrižiti” suverenitet druge države.
U međunarodnom pravu, Venezuela je suverena i međunarodno priznata država. Bez odobrenja Venezuele ili UN-a, napad na njen teritorij ili uklanjanje njezina predsjednika predstavlja ozbiljnu povredu suvereniteta i načela Povelje UN-a. Prema međunarodnim normama, nijedna država ne smije koristiti silu protiv teritorijalnog integriteta druge države, osim u specifičnim slučajevima samoobrane ili na temelju autoriteta Vijeća sigurnosti UN-a. Ovdje ne postoji legitimna odluka UN-a o takvoj vojnoj akciji.
Ako se potvrdi da su SAD dovele Madura iz Venezuele u svoju jurisdikciju bez suglasnosti vlade te države to se u pravnom smislu može smatrati nezakonitim oduzimanjem osobe ili čak ukidanjem suvereniteta jedne države od strane druge. Takvi postupci nisu standardna međunarodna praksa i izazivaju osude u međunarodnoj zajednici.
SAD tvrdi da ima pravnu osnovu
SAD se poziva na to da su Maduro i drugi članovi vlade dugo optuženi za teške kaznene radnje (poput narkotrafikinga i financijskih kriminalnih djela), uključujući optužnicu koja datira još iz 2020. godine.
Često u američkom pravnom sistemu postoji sustav izručenja i međunarodnih optužbi. No to obično zahtijeva formalne sporazume ili sudske procese ne vojnu intervenciju. Ova operacija, prema sadašnjim informacijama, nije provedena kroz standardne pravne kanale izručenja, što je činilo većinu međunarodnih odgovora vrlo kritičnim.
Je li ovo “agresija” prema međunarodnom pravu?
Da prema načelima međunarodnog prava:
Agresija protiv suverene države koja nije napala SAD smatra se povredom Povelje UN-a.
Ne postoji javno objavljen mandat UN-a koji opravdava vojni napad SAD protiv Venezuele.
Međunarodne reakcije ocjenjuju takvu akciju kao ozbiljno kršenje normi međunarodnog prava i ugrožavanje regionalne stabilnosti.
To je sličan pravni status kao, na primjer, invazije na Iraku ili Afganistan ako se ne donese legitiman mandat međunarodne zajednice ili jasna samoobrana, takvi napadi se smatraju protivnim međunarodnom pravu.
Zašto je došlo do toga motivi i kontekst?
Razlozi koje SAD navodi
Američka administracija (trenutna pod Trumpom):
Optužbe za narkotrafiking i kriminalne aktivnosti američke institucije dugo optužuju Madura i njegovu mrežu za organizirani kriminal.
Politika “maksimalnog pritiska” protiv režima koji SAD smatra represivnim i destabilizirajućim.
SAD je više puta pokušavalo izolirati Madurovu vladu kroz sankcije i diplomatski pritisak uključujući blokade nafte i druge ekonomske mjere.
Kritike i dublji geopolitčki motivi
Analitičari (ne samo protivnici SAD-a) navode:
Strategijski interes SAD-a u Venezuelinim najvećim rezervama nafte na svijetu.
Geopolitička natjecanja Venezuela bila je bliski saveznik Rusije, Kine i Irana u Latinskoj Americi.
Godine sankcija i političkih pritisaka nisu dovele do promjene režima. Neki smatraju da je ovo eskalacija pokušaja režim-change politike (promjene režima).
Ukratko jesu li razlozi “opravdani”?
S pravnog i međunarodnog stajališta:
Ne, vojna operacija protiv suverene države u ovom trenutku nema pravni legitimitet prema međunarodnom pravu bez mandata UN-a ili jasnog opravdanja samoobrane.
S američkog unutarnjeg pravnog stajališta:
SAD tvrdi da ima domet za procesuiranje Madura zbog optužbi za kriminalne radnje, ali način izvođenja operacije (vojna invazija i otmica državnog čelnika) nije standardna pravna praksa i stoga je izazvala brojne međunarodne osude.
S geopolitičkog i realpolitičkog aspekta:
Ova akcija se može promatrati i kao izraz dugogodišnje konfrontacije SAD-a s Venezuelom, mješavina sigurnosnih, ekonomskih i strateških motiva.
Imajući sve naprijed izneseno u vidu iz svega se dade izvući slijedeći zaključak:
Venezuela je međunarodno priznata i suverena država. SAD-ova invazija i udaljavanje predsjednika s vlasti predstavlja ozbiljnu povredu međunarodnog prava.
Američki argumenti baziraju se na optužbama za kriminal i nacionalnu sigurnost, ali ne utemeljuju pravno ovakvu vojnu akciju. To se smatra agresivnim činom, koji može imati velike posljedice za međunarodne norme i regionalnu stabilnost.
Ipak na kraju svega se postavlja i jedno logično pitanje:
Kakva je to država ako joj druga država uz pomoć svojih specijalnih jedinica neovisno kako su obučene može oteti predsjednika i odvesti ga u svoju državu?
Vlado Marušić/Braniteljski portal.ba