Od PTSP-a može oboljeti svatko tko je preživio (ili gledao ili čuo) tešku katastrofičnu traumu bez obzira na karakteristike ličnosti. Ali češće obolijevaju i težu kliničku sliku imaju osobe koje su po svojoj strukturi ličnosti emocionalno nestabilne i pasivno ovisne. A stanje se još pogoršava ako socijalna sredina u kojoj živi ima negativan stav prema njemu, kaže prof. dr. Babić

Danas (subota) u hotelu Mostar bit će održan jedan od najdugovječnijih znanstveno-stručnih simpozija u Hercegovini – 21. Mostarska psihijatrijska subota. Tema ovogodišnjeg međunarodnog simpozija pod patronažom Europske psihijatrijske asocijacije uvijek je aktualna – PTSP: jučer, danas, sutra. O kojim će se sve aspektima ovoga gorućeg javnozdravstvenog problema govoriti, pitali smo predsjednika Organizacijskog odbora, akademika prof. dr. sc. Dragana Babića. – I na ovoj Suboti govorit ćemo o raznim aspektima PTSP-a. S obzirom na to da živimo u poslijeratnom razdoblju i da je PTSP još, nažalost, prisutan kod puno ratnih stradalnika, postoji jasna potreba za boljim poznavanjem ove problematike i stoga ćemo govoriti o psihičkim poteškoćama koje su vezane uz PTSP i koje se odražavaju na pacijenta, njegovu obitelj i na socijalnu sredinu u kojoj živi – kaže prof. dr. Babić, piše Večernji list BiH.

Tko su predavači?

– Predavači su vrlo ugledni psihijatri iz Mostara, Banje Luke, Zagreba, Splita i Beograda. Moja malenkost govorit će o PTSP-u kao paradigmi za novu psihijatriju, a tu su i: doc. dr. sc. Romana Barbarić (Mostar) – “PTSP i posttraumatski sindrom ogorčenosti”, doc. dr. sc. Darjan Franjić (Mostar) – “Karakteristike ličnosti u oboljelih od PTSP-a”, prof. dr. sc. Marija Burgić Radmanović (B. Luka) – “Dugoročne posljedice PTSP-a u djetinjstvu na adultno doba”, prof. dr. sc. Milan Stojaković (B. Luka) – “Forenzičko-psihijatrijski aspekti PTSP- a i trajnih promjena ličnosti nakon katastrofičnog iskustva”, akademik Miro Jakovljević (Zagreb/Mostar) – “PTSP: između normalnog i patološkog”, prof. dr. sc. Veljko Đorđević (Zagreb) – “PTSP – civilizacijska realnost u stoljeću uma bez zdravog razuma”, prof. dr. sc. Marijana Braš (Zagreb) – “Što boli osobu koja ima PTSP?”, prof. dr. sc. Davor Lasić (Split) – “PTSP – bitka koja ne prestaje – iz perspektive Klinike za psihijatriju KBC-a Split”, prof. dr. sc. Čedo Miljević (Beograd) – “Trauma kao čimbenik nastanka shizofrenije: okruženje ima značaj!” te prof. dr. sc. Bojana Pejušković (Beograd) – “Psihotraumatologija u eri neizvjesnosti i izazova”.

Koliko se danas više zna o PTSP-u nego, primjerice, prije 10 godina? Kako PTSP postaje paradigma za novu psihijatriju?

– Gledano povijesno, PTSP postoji od postanka čovječanstva, ali je u službene svjetske klasifikacije psihičkih poremećaja uvršten tek prije nešto više od 30 godina. Ali, kako smo mi u BiH imali vrlo težak i katastrofičan rat, puno je osoba doživjelo baš katastrofične ratne traume od kojih su ostale teške psihičke posljedice i iako je rat prošao prije 30 godina, još ima nemali broj osoba koje pate od PTSP-a. O PTSP-u se sve više govori i piše i mi sve više znamo o PTSP-u, ali postoje i za neke segmente različita mišljenja pa to još nije u cijelosti usuglašeno i zato je PTSP – paradigma za novu psihijatriju. Na PTSP različito gledaju pobjednici od poraženih, bogatiji od siromašnijih, psihijatri zapadnih i istočnih europskih zemalja.

Uz vas, kao predsjednika Organizacijskog odbora 21. Mostarske psihijatrijske subote, je i doc. dr. sc. Romana Barbarić, vaša kći. Ona pak ima zanimljivo predavanje o PTSP-u i posttraumatskom sindromu ogorčenosti.

– Kad rat završi i ako je netko preživio vrlo teške katastrofične traume, to jako teško i nepovoljno djeluje na njega. Ali vrlo je bitno, kad rat završi, da je obitelj uz njega, da dobije radno mjesto, da ima dobre rođake i prijatelje. Ali, ako netko dođe u obitelj koja je postala nefunkcionalna ili se ne može zaposliti, ili ako ga izbjegavaju rođaci, susjedi, to na njega djeluje vrlo, vrlo nepovoljno, pogoršava mu kliničku sliku i, uz PTSP, daje mu i dijagnozu posttraumatskog sindroma ogorčenosti.

Koje su karakteristike ličnosti osobe s PTSP-om?

– Od PTSP-a može oboljeti svatko tko je preživio (ili gledao ili čuo) tešku katastrofičnu traumu bez obzira na karakteristike ličnosti. Ali češće obolijevaju i težu kliničku sliku imaju osobe koje su po svojoj strukturi ličnosti emocionalno nestabilne i pasivno ovisne. A stanje se još pogoršava ako socijalna sredina u kojoj živi ima negativan stav prema njemu.

Koji okolišni čimbenici najviše utječu na razvoj PTSP-a?

– Za oboljelog od PTSP-a najvažnija je obitelj. Ako supruga/suprug i ostali članovi obitelji stoje uz njega, podržavaju ga i pomažu mu, simptomi će biti blaži i rjeđi i puno će mu pomoći da ozdravi. Vrlo su važni, uz obitelj, i prijatelji, susjedi…

Postoje li istraživanja o posljedicama PTSP-a nakon Domovinskog rata na našim prostorima, što ona pokazuju?

– U Hercegovini postoje brojna istraživanja o PTSP-u. Ja sam i magistrirao i doktorirao iz područja PTSP-a, a i moja kći Romana Barbarić doktorirala je iz područja PTSP-a. Bili smo uključeni u razne državne, ali i u regionalne europske projekte iz područja PTSP-a i o toj smo temi objavili puno radova u visokoindeksiranim časopisima. Moj najcitiraniji rad o PTSP-u ima 623 citata, a Romanin rad o PTSP-u u svjetskim bazama podataka ima 317 citata. I time smo vrlo, vrlo zadovoljni.

Inače, kao uvod u 21. Mostarsku psihijatrijsku subotu bilo je predstavljanje knjige – sveučilišnog udžbenika “PTSP – paradigma za novu psihijatriju” autora akademika prof. dr. sc. Dragana Babića i doc. dr. sc. Romane Barbarić. – Rat koji je bio u BiH i završio prije 30-ak godina daje brojne negativne posljedice za duševno zdravlje. U ratu sam bio aktivni sudionik kao liječnik, a poslije rata sam magistrirao i doktorirao o temi posljedica katastrofične ratne traume koja je izazvala PTSP i na o toj temi proveo brojna istraživanja i objavio brojne stručne i znanstvene radove. Romana je u ratu također preživjela psihičke traume (izbjeglištvo oko pola godine, a kasnije progonstvo), a i njezin je doktorat bio iz područja PTSP-a – kazao je, među ostalim, akademik Babić.

– Trudili smo se da knjiga bude razumljiva studentima, stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja, ali i drugima koji su na bilo koji način vezani uz psihijatriju, poglavito za stresom izazvane psihijatrijske poremećaje – kazali su, među ostalim, autori knjige Babić i Barbarić.

Autor:Misijana Brkić-Milinković
večernji.ba / Hrvatsko nebo