Piše: Žarko Lasić
Ban na margini: Dubiozna kolektivna svijest
Dok su kazaljke otkucavale posljednje sekunde stare godine, nad glavnim zagrebačkim trgom nadvila se neka čudna, gotovo opipljiva nelagoda. No, nije to bila zima – bila je to susramica brončanog jahača.
Ban Josip Jelačić, onaj koji je stoljećima prkosio mađarskim interesima i povijesnim vjetrovima, te je noći poželio samo jedno: sjahati s konja, pospremiti sablju i pokazati izlaz “gostima” koji su mu okupirali dvorište. Ali, okovan u broncu, mogao je samo nijemo promatrati spektakl priređen “građanima i ostalima” – pogotovo ovim potonjima.
Prikladan repertoar za prikladna vremena
Glavne zvijezde večeri, simbolično nazvane Dubioza Kolektiv, uveli su prisutne u novu godinu zvukovima koji bi naše stare natjerali da se, uz neizbježno “Bože mi oprosti”, brže-bolje prekriže. I dok je Trg odjekivao ritmovima koji se s dostojanstvom središnjeg carskog trga slažu kao frak s gumenim čizmama, Ban se crvenio. Ne od hladnoće, već od stida koji bi trebali osjećati oni koji su ga tu postavili – i oni koji su te večeri odlučili ostati kod kuće.
Šutnja kao izbor
Zagrepčani su, kažu, imali priliku birati. No, baš kao što su ignorirali birališta, mnogi su ignorirali i ovaj “kolektivni” napredak, ostavljajući Trg na milost i nemilost onima kojima je svaka dubioza zapravo vrhunac kulture. Ironija je potpuna: grad koji se diči srednjoeuropskim šarmom, Novu je godinu dočekao uz dubiozne poruke, dok je većina onih koji plaćaju taj ceh šutjela i trpjela.
Zaključak je jasan:
Moj Zagrebe, tvoja stvarnost danas doista jest jedna velika dubioza. A što se tiče onog drugog dijela imena benda… nakon svega viđenog, doista se vrijedi zapitati: jeste li vi više ikakav kolektiv ili samo skup prolaznika koji su zaboravili čiji je ovo grad?
Sretna Nova svim čitateljima
Braniteljski.info

