Dana 02.rujna 2025.godine s početkom u 13,00 sati u Gradskoj vijećnici Širokog Brijega održana je obuka za jačanje kapaciteta mjesnih zajednica, nevladinih organizacija/udruga i lokalne uprave na kojoj, su sudjelovali predstavnici CGS-a Livno, predstavnici MZ grada Širokog Brijega, predstavnici udruga kao i javni mediji.

U konstruktivnoj i sadržajnoj raspravi sudjelovali su svi, dok je uvodni govor držala Zulka Baljak ispred CGS-a Livno na temu Zakona o koncesijama(njihova analiza, nedostaci i preporuke),koja je navela pravne nedostatke postojećih zakona na nivou BiH, FBiH i njenih županija koje imaju podijeljenu nadležnost pri donošenju takvih zakona.

Ona je prisutnima podijelila analizu zakona o koncesijama HNŽ-a,ŽZH i HBŽ koju je izradio Redžib Skomorac dok su urednici te analize bili upravo ona Zulka Buljak i Ivona Mišković ispred CGS-a .

U toj analizi su navedene sve mane i nedostaci gore navedenih postojećih zakona uz komentar autora kako bi veći dio nadležnosti trebalo vratiti općinama, gradovima i MZ-a kako bi proces koncesija bio pravičniji i transparentniji a samim time i zakonitiji što do sada nije bio slučaj.

Kristina Perić ispred portala Istina media je u svom izlaganju dotakla se slijedećih tema:

-Kako zaštititi rodni kraj od zlouporabe prirodnih resursa,
-Koje medije i udruge uključiti u borbu protiv nepravilnosti,
-Negativni primjeri i pogodovanja u HBŽ,ŽZH i HBŽ.

Kasnije je vođena diskusija među prisutnima u kojoj su navedeni primjeri dobre prakse u kojoj su sudjelovali mještani određenih lokalnih zajednica kao što MT Rakitno te grad Ljubuški koji su u začetku zaustavili negativne procese dodjele koncesija određenim interesnim skupinama podržanim od lokalnih političara,

Isto tako bilo je razgovora i o negativnim primjerima dodjela koncesija kao što je slučaj iznad Žovnice gdje su postavljeni solarni paneli koji su narušili prirodnu ravnotežu okoliša zbog čega mještanima u podnožju Žovnice poplivali stambeni i gospodarski objekti što su zabilježili svi javni mediji u BiH.

Isto tako bilo je razgovora i o praksi koje najrazvijenije zemlje EU provode u postavljanju solarnih panela i vjetroelektrana što se u bitnome razlikuje od prakse koja vlada u ove tri županije.

Sve u svemu dodjela koncesija ima dobre i loše strane, no znatno je više onih koje su lošije te ćemo u ovom dijelu navesti i dobre i loše strane Zakona o koncesijama o kojima se raspravljalo na današnjoj obuci u Širokom Brijegu.

Prednosti Zakona o koncesijama FBiH

-Pravni okvir za upravljanje javnim dobrima omogućava davanje u koncesiju prirodnih resursa (voda, šuma, mineralnih sirovina, energetskih izvora, javne infrastrukture) na transparentan način.

-Privlačenje investicija omogućava privatnim i stranim investitorima ulaganja u projekte koji zahtijevaju velika kapitalna sredstva (npr. hidroelektrane, autoceste, rudnici).

-Jasno definirani odnosi postavljaju pravila odnosa između države (koncesora) i privatnog investitora (koncesionara), uključujući obaveze i prava obje strane.
Potencijalni fiskalni prihod. Koncesijske naknade mogu biti značajan prihod za budžet FBiH , županija, gradova i općina.

-Usklađenost s međunarodnim praksama . Zakon se oslanja na evropske modele koncesija, što može olakšati usklađivanje sa EU pravnom stečevinom.

-Dugoročnost i stabilnost projekata omogućava ugovore na duži vremenski rok (često 30–50 godina), što stvara sigurnost za investitore.

Mane i nedostaci Zakona o koncesijama FBiH

Nerazjašnjena podjela nadležnosti .

-Često dolazi do sukoba između Federacije, županija, gradova i općina oko toga tko je nadležan za davanje pojedinih koncesija (npr. vode, šume, rudna bogatstva). To stvara pravnu nesigurnost.

-Slaba provedba i nadzor .

Iako zakon predviđa obaveze koncesionara, u praksi često izostaje kontrola ispunjavanja ugovornih obaveza, što rezultira štetom po javni interes.

-Politički utjecaj i netransparentnost .

U praksi se koncesije često dodjeljuju pod političkim pritiscima ili kroz netransparentne procedure.

-Nejasni kriteriji za cijene koncesija .

Naknade su često nerealno niske i ne prate tržišne vrijednosti resursa.

-Sporost u procedurama .

Proces odobravanja i realizacije koncesija zna trajati godinama, što obeshrabruje investitore.

-Nedostatak strateškog pristupa.

Koncesije se često dodjeljuju ad hoc, bez jasne nacionalne strategije razvoja ili zaštite okoliša.

-Ekološki aspekt .

Zakon nema dovoljno mehanizama da osigura ravnotežu između eksploatacije resursa i zaštite okoliša, pa se prirodni resursi nerijetko koriste neodrživo.

-Slaba koordinacija sa zakonima na državnom nivou.

Postoje kolizije sa zakonodavstvom BiH i entiteta, posebno u sektoru energetike i rudarstva.

Na obuci je dat prijedlog kojim će mnoge udruge i MZ s područja Širokog Brijega Vladi i Skupštini ŽZH dostaviti inicijativu za Izmjenu postojećeg zakona o koncesiji u ŽZH i dostaviti im Analizu Zakona o koncesijama u HNŽ, ŽZH i HBŽ koju su dobili od CGS-a Livno jer je ta analiza urađena profesionalno i stručno i po objektivnom mišljenju sudionika današnje obuke ona ima sve što treba imati jedan kvalitetan i transparentan zakon o koncesijama u ŽZH ali i svim drugim županijama, FBIH i BiH.

Ukratko zaključak je slijedeći:

Prednost je što zakon stvara okvir i privlači investicije, ali mana je što je njegova primjena u praksi često politički instrumentalizirana, spora i netransparentna, s lošim efektima po javne prihode i zaštitu prirodnih resursa.

URB HVO-a ŽZH/Braniteljski portal.ba