CIK-a je danas 27.kolovoza 2026.godine donijela Zaključak kojim se zahtjev HSP BIH za zabranu kandidature DF-e odbacuje kao nedopušten

Piše:Vlado Marušić

Danas, 27.kolovoza 2026.godine je CIK-a BiH donijela Zaključak broj 05-1-07-5-1473-2/26 kojim se zahtjev političke stranke HSP BiH odbacuje kao nedopušten kojim je ta stranka tražila od CIK-e BiH preispitivanje ispunjavanja zakonskih uvjeta za sudjelovanje političke stranke DF-a na Općim izborima 2026.godine.

U zaključku CIK-e se navodi kako je zahtjev nedopušten jer je podnesen od neovlaštene osobe i kako je odluka CIK-e kojom se dozvoljava kandidatura DF-a na Općim izborima 20206.godine postala pravomoćna a na tu odluku se nitko nije žalio pa ni HSP BiH te je stoga njihov zahtjev i odbačen kao nedopušten.

Imajući u vidu kako je zahtjev HSP BiH po mom mišljenju a i po mišljenju mnogih pravnih stručnjaka dopušten, legitiman i zakonit ovdje ćemo obrazložiti sve te stavke jednu po jednu uz napomenu kako hrvatski pa i srpski narod u BiH jako dobro znaju tko sve sjedi u CIK-u pa i u Sudu BiH i čije interese oni zastupaju dok hrvatske i srpske zasigurno nisu.

I upravo zbog toga stranka HSP BiH kao jedina istinska hrvatska politička stranka iz BiH na sve moguće načine pokušava zaustaviti protuustavno djelovanje DF-a, Slavena Kovačevića, kao i protuustavno djelovanje CIK-e, Suda BiH i Ustavnog suda BIH-a na štetu hrvatskog pa čak i srpskog naroda u BiH u što su se mogli uvjeriti svi proteklih godina a poglavito djelovanjem svih bivših Visokih predstavnika za BiH a poglavito ovog zadnjeg, smijenjenog Christiana Schmidta.

Stoga ćemo sada dio po dio čitateljima pokušati osporiti svaku stavku protuustavnog i protuzakonitog Zaključka CIK-e kojim se odbija zahtjev HSP BiH za zabranu kandidature DF-a na idućim Općim izborima u BiH.

I. BIT OSPORAVANJA ZAKLJUČKA CIK-e

HSP BiH je opravdano smatrao kako CIK BiH nije mogao samo formalnim odbacivanjem zahtjeva zaključiti kako nema osnove za ispitivanje pitanja koje se odnosi na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, konstitutivnost naroda i eventualno djelovanje političke stranke suprotno temeljnim ustavnim načelima.

Ustav Bosne i Hercegovine u svojoj Preambuli izričito navodi:
„Muslimani ili Bošnjaci kako im drago , Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine.“

Dakle, ustavni poredak Bosne i Hercegovine ne počiva isključivo na načelu individualnog građanstva, nego istodobno priznaje i ustavni status Muslimna-Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u svojoj praksi, uključujući predmet U-5/98, razvio načelo konstitutivnosti naroda i kolektivne ravnopravnosti konstitutivnih naroda na cijelom području Bosne i Hercegovine. U predmetu U-17/16 Ustavni sud ponovno je naglasio kako načelo kolektivne ravnopravnosti proizlazi iz činjenice da su Muslimani-Bošnjaci, Hrvati i Srbi Ustavom određeni kao konstitutivni narodi.

Zbog toga je HSP BiH opravdano smatrao kako se mora ispitati predstavljaju li konkretni program, politički ciljevi, javne izjave i političko djelovanje Demokratske fronte samo legitimno političko zalaganje za promjenu ustavnog modela ili prelaze granicu dopuštenog političkog djelovanja i predstavljaju negiranje ili potiskivanje ustavnog položaja konstitutivnih naroda.

II. POGREŠNO I PREUSKO POSTUPANJE CIK-a BiH

CIK BiH je, prema mišljenju HSP BiH , njihov zahtjev odbacio bez potpunog ispitivanja njegove stvarne biti, jer HSP BiH nije od CIK-a tražio političko ocjenjivanje programa Demokratske fronte niti zabranu političkog mišljenja s kojim se ne slaže.

Od CIK-a je zatraženo da, u okviru svojih zakonskih nadležnosti, ispita postoji li zapreka za sudjelovanje političke stranke na izborima ako njezino političko djelovanje i program sadrže elemente koji su protivni ustavnom poretku Bosne i Hercegovine a to je bitno različito pitanje.
Politička sloboda ne može značiti pravo bilo kojeg političkog subjekta da djeluje protivno samom Ustavu Bosne i Hercegovine.

III. „GRAĐANSKA DRŽAVA“ I USTAVNI MODEL BiH

HSP BiH je posebno istakao kako se u političkom programu i javnom djelovanju Demokratske fronte zagovara koncept tzv. „građanske države“. HSP BiH ne osporava pravo bilo kojem građaninu ili političkoj stranci zagovaranje izmjene Ustava Bosne i Hercegovine kroz propisanu ustavnu proceduru međutim, postoji bitna razlika između:

-legitimnog političkog prijedloga za promjenu Ustava kroz ustavnu proceduru, i
-političkog djelovanja kojim bi se negirala ili ukidala postojeća ustavna prava i položaj konstitutivnih naroda izvan ustavne procedure.

Upravo je zato CIK BiH morao utvrditi što Demokratska fronta konkretno podrazumijeva pod „građanskom državom“, na koji način bi se takav model provodio i bi li njegova provedba dovela do ukidanja ili faktičkog obesmišljavanja ustavnog položaja Hrvata, Bošnjaka i Srba kao konstitutivnih naroda. Samo politički slogan nije dovoljan za zaključak o protuustavnosti, ali isto tako nije dopušteno unaprijed isključiti mogućnost ustavne povrede samo zato što se određena politika naziva „građanskom“.

IV. KONSTITUTIVNOST NIJE SAMO SIMBOLIČNA USTAVNA ODREDBA

Ustavni sud BiH je u svojoj praksi jasno povezao konstitutivnost s načelom kolektivne ravnopravnosti.
U odluci U-17/16 Ustavni sud podsjeća da princip kolektivne ravnopravnosti konstitutivnih naroda zabranjuje posebne privilegije za jedan ili dva konstitutivna naroda, dominaciju u strukturama vlasti te etničku homogenizaciju. Prema tome, konstitutivnost nije samo povijesna ili deklarativna činjenica, nego predstavlja dio ustavnog identiteta Bosne i Hercegovine. HSP BiH smatra da CIK BiH nije smio zanemariti ovo pitanje ako je zahtjev sadržavao konkretne navode i dokaze o tome da određeni politički subjekt svojim djelovanjem nastoji ostvariti politički cilj koji bi bio nespojiv s postojećim ustavnim poretkom.

V. OBVEZA CIK-a DA UTVRDI SVE RELEVANTNE ČINJENICE

HSP BiH je smatrao kako je CIK BiH bio dužan najmanje:

-analizirati statut i program Demokratske fronte;
-analizirati službene političke dokumente DF-a;
-analizirati relevantne javne izjave najviših predstavnika DF-a;
-utvrditi što se konkretno podrazumijeva pod modelom „građanske države“ koji DF zagovara;
-ocijeniti postoji li u takvom političkom programu negiranje konstitutivnosti Hrvata, Bošnjaka i Srba;
-ocijeniti postoji li nesklad između takvih političkih ciljeva i postojećeg Ustava BiH;
-te obrazložiti zbog čega eventualna utvrđena nesuglasnost ne bi predstavljala zakonsku prepreku za sudjelovanje na izborima.
Bez provođenja takvog postupka nije bilo moguće dati potpun i pravno obrazložen odgovor na zahtjev HSP BiH.

VI. IZBORI NE MOGU BITI IZNAD USTAVA

HSP BiH je posebno istaknuo kako pravo političke stranke na sudjelovanje na izborima nije apsolutno pravo neovisno o Ustavu i zakonu. Izborni proces mora biti organiziran i proveden u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i Izbornim zakonom BiH. Ako bi se utvrdilo da određeni politički subjekt svojim djelovanjem sustavno negira temeljna ustavna načela Bosne i Hercegovine, nadležna tijela morala bi ispitati postoje li zakonske posljedice takvog djelovanja. Upravo zato HSP BiH smatra da CIK BiH nije smio odbaciti zahtjev bez suštinskog razmatranja navedenih pitanja.

VII. PRAVO HRVATSKOG NARODA NA RAVNOPRAVNOST

HSP BiH je posebno istaknuo kako je pitanje od osobite važnosti za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. Hrvatski narod, zajedno s Muslimanima-Bošnjacima i Srbima, ima ustavni status konstitutivnog naroda. Bilo koji politički model koji bi u svojoj praktičnoj provedbi doveo do toga da politička volja većine građana trajno određuje političke predstavnike pripadnika drugog konstitutivnog naroda, bez odgovarajućih mehanizama legitimnog predstavljanja i ravnopravnosti, mora biti podvrgnut ozbiljnom ustavnopravnom ispitivanju. HSP BiH stoga nije tražio privilegiran položaj za Hrvate, nego je zahtijevao punu ustavnu ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda.

IX. ZAVRŠNA RIJEČ

HSP BiH ovim zahtjevom nije tražio zabranu političkog mišljenja, niti osporavao pravo bilo kojem građaninu Bosne i Hercegovine da se politički zalaže za promjenu postojećeg ustavnog uređenja. HSP BiH je tražio samo poštivanje Ustava Bosne i Hercegovine. Ako je Bosna i Hercegovina ustavno definirana kao država u kojoj su Muslimani-Bošnjaci, Hrvati i Srbi konstitutivni narodi, onda nijedna politička opcija ne može imati pravo taj ustavni princip jednostrano ukinuti političkim djelovanjem izvan ustavne procedure. Ustav mora biti iznad svake političke stranke, svake političke većine i svakog pojedinačnog političkog cilja.

Zbog svega navedenog, ja kao autor ovog osvrta smatram kako osporeni zaključak CIK-a BiH treba poništiti i predmet vratiti na ponovno odlučivanje, uz potpuno utvrđivanje činjenica i pravilnu primjenu Ustava,a to hoće li HSP BiH nastavit pravnu borbu u ovom predmetu protiv DF-a je drugo pitanje jer HSP BiH već ima jedan predmet protiv kandidature Slavena Kovačevića na Ustavnom sudu BiH i tu se odluka očekuje uskoro, te stoga HSP BiH vjerojatno neće nastaviti pravnu borbu protiv ovog protuustavnog i protuzakonitog zaključka CIK-e BiH dok čeka Odluku Ustavnog suda BiH u predmetu protiv kandidature Slavena Kovačevića.

Kao glavni argument poništavanja ovog Zaključka CIK-e treba navesti kako je CIK-a na prethodnim općim izborima u BiH upravo HSP BiH kaznila s 30 000 KM jer je na svojim plakatima imala izborni slogan na kojemu je bio zakoniti slogan HOS-a, legalne oružane formacije u BiH na kojemu je pisalo ZDS kao službeni pozdrav te postrojbe koju je zapravo i osnovao HSP BiH.
CIK-a je tada djelovala promptno i nemilosrdno kaznivši HSP BiH a sada nije u stanju zabraniti kandidaturu DF-a na idućim Općim izborima u BiH premda isti i sustavno krše Ustav BiH što je HSP BiH u svom zahtjevu detaljno obrazložila.
NO, na ovim idućim Općim izborima ja se toplo nadam kako će se protuustavna , protuzakonita, i diskriminirajuća praksa usmjerena protiv istinskih hrvatskih političkih stranaka kao što je HSP BiH zaustaviti neovisno na šutnju svih drugih „jačih“ političkih stranaka u Hrvata u BiH.

Vlado Marušić/Braniteljski portal.ba